Portal Plavakamenica.hr objavio je 23. lipnja 2024. članak „Vatikan ne dopušta bezglutenske hostije. 'Kruh bez glutena nije kruh i ne može se posvetiti'“, pozivajući se na „vatikansku okružnicu upućenu talijanskim crkvama“.
PROVJERAVAMO: Je li Crkva neumoljiva u pričešćivanju vjernika kojima gluten negativno utječe na zdravlje?
U članku portal Plavakamenica.hr poziva se na „vatikansku okružnicu upućenu talijanskim crkvama“. U tekstu se tvrdi kako se „neki vjernici celijakičari suočavaju s nezahvalnim izborom: pričestiti se ili trpjeti vrlo neugodne simptome konzumacije glutena. No, katolička Crkva je neumoljiva“. Nepotpisani autor pritom je pogriješio i u samoj rečenici, jer su oba izbora identična. Navedene mogućnosti nisu izbor, nego uzrok i posljedica. Da bi postojao izbor, u tekstu treba pisati: „ne pričestiti se“.
Tekst se referira na Okružno pismo biskupima o kruhu i vinu za euharistiju koje je u srpnju 2017. godine Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, po nalogu pape Franje, uputila svim dijecezanskim biskupima podsjećajući ih da je njihova zadaća dostojno osigurati sve ono što je potrebno za slavljenje Večere Gospodnje. U tekstu je krivo navedeno da je riječ o okružnici Kongregacije za nauk vjere.
U tekstu se tvrdi da Crkva nema izbora o samoj pričesti. „Hostija je dio sakramenta Svete pričesti, ona predstavlja Tijelo Kristovo i utjelovljuje mističnu pretvorbu (transupstancijaciju). Euharistija je srce crkvenog i vjerničkog života. Tako da je očekivano da se Crkva po tom pitanju čvrsto postavlja, na muku celijakičara.“ Suprotno od toga, Zakonik kanonskog prava u Kan. 912 određuje: „Svakom krštenom kome se to pravom ne zabranjuje može se i mora dopustiti da prima svetu pričest.“ U skladu s dodatnim odredbama, za to postoji više mogućnosti.
U trećem poglavlju o pravilnom slavljenju mise Upute Redemptoris Sacramentum (2004.) Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata o materiji Presvete Euharistije piše:
- Kruh koji se koristi za slavlje presvete euharistijske Žrtve mora biti beskvasan, od čistoga pšeničnog brašna i još svjež, tako da nema opasnosti od škodljivosti. Iz toga proizlazi da kruh, pripremljen od drugog sastojka, pa i žita, ili kruh kojem je u tolikoj količini dodano drugih sastojaka, osim pšenice, da se prema općem osjećaju ne može nazvati pšeničnim kruhom, ne predstavlja važeću materiju za provođenje euharistijske Žrtve i Sakramenta. Teška je zloporaba pri pripravi kruha, namijenjenog za Euharistiju, dodati druge sastojke, kao, npr. voće, šećer ili med. Jasno je da hostije trebaju pripremati osobe koje, ne samo da se odlikuju čestitošću, već i u pripravljanju hostije imaju iskustva, te su opremljene prikladnim pomagalima.
U navedenom Okružnom pismu biskupima o kruhu i vinu za euharistiju piše:
3. Uredbe o euharistijskoj tvari, opisane u kan. 924 ZKP-a i brojevima 319 – 323 Opće uredbe Rimskog misala (Institutio generalis Missalis Romani), već su objašnjene u uputi Redemptionis sacramentum ove Kongregacije od 25 ožujka 2004.
a) „Kruh koji se upotrebljava u slavlju euharistijske žrtve mora biti beskvasan, čisto pšenični i svježe pečen, tako da bude isključena svaka mogućnost kvarenja. Iz toga slijedi da kruh iz druge tvari, makar i žitne, ili takav kojemu je u tolikoj mjeri dodana neka tvar različita od pšenice da se prema općem sudu ne može reći kako je riječ o pšeničnom kruhu, nikako nije valjana za tvar za tvorbu euharistijske žrtve i sakramenta. Teška je zloporaba uvoditi u kruh za tvorbu euharistije druge tvari, kao što su voće, šećer ili med. Jasno je da hostije trebaju proizvoditi oni koji se ističu ne samo čestitošću već su ujedno i vješti u pripremanju te uz to opremljeni prikladnim pomagalima” (br. 48).
b) „Vino koje se upotrebljava u slavlju presvete euharistijske žrtve mora biti prirodno, od trsova roda, čisto i nepokvareno, bez primjesa drugih sastojaka. […] Neka se brižno pazi da se vino određeno za euharistiju čuva u besprijekornom stanju kako se ne bi ukiselilo. Zabranjeno je upotrebljavati vino o čijoj se izvornosti i podrijetlu sumnja: Crkva, naime, što se tiče uvjeta potrebnih za valjanost sakramenta zahtijeva sigurnost. Jednako se tako ni pod kakvim izgovorom ne smije dopustiti bilo koje drugo piće, koje ne tvori valjanu materiju” (br. 50).
4. Kongregacija za nauk vjere u Okružnom pismu predsjednicima biskupskih konferencija o korištenju kruha s malim udjelom glutena i mošta kao euharistijske tvari (24. srpnja 2003., Ur. br. 89/78 – 17498), objavila je uredbe za slavljenje euharistije za osobe koje, zbog različitih i teških razloga, ne smiju jesti kruh pripravljen na uobičajen način i vino koje je uzavrelo na uobičajen način:
a) „Hostije koje su potpuno bez glutena nisu valjana tvar za euharistiju. Valjana su tvar hostije koje su djelomično bez glutena i takve da sadrže toliku količinu glutena koja je dovoljna za njihovu pripravu bez dodavanja drugih tvari i bez korištenja postupaka koji mijenjaju narav kruha” (A. 1-2).
Osim pod prilikom kruha s minimalnim udjelom glutena, moguće se pričestiti pod prilikom vina. Zakonik kanonskog prava u Kan. 925 navodi: „Neka se sveta pričest dijeli samo pod prilikom kruha ili, prema odredbi bogoslužnih zakona, pod objema prilikama; ako pak to zahtijeva potreba, i samo pod prilikom vina.“
Tadašnji pročelnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger, 24. srpnja 2003., u okružnici svim predsjednicima biskupskih konferencija o korištenju bezglutenskih hostija i mošta u euharistiji, pod točkom B.1. (pričest pod jednom prilikom ili s minimalnom količinom vina) piše: „Laik koji boluje od celijakije i nije u stanju primiti pričest pod prilikom kruha, uključujući i hostije s niskim udjelom glutena, može primiti pričest samo pod prilikom vina.“
Pod točkom C.1. navodi se: „Ordinarij može dati dopuštenje pojedinačnom svećeniku ili laiku za slavljenje euharistije da koristi hostije s malim udjelom glutena ili mošt.“
ZAKLJUČAK: Netočna je tvrdnja da je vjernicima koji boluju od celijakije ostavljen izbor, ili se pričestiti i trpjeti neugodne simptome ili odustati od pričesti. Stoga je zavaravajuće da je Crkva u tom pitanju neumoljiva. Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata naglašava da su hostije napravljene od brašna iz kojega je u potpunosti odstranjen gluten nevaljana materija za euharistijsko slavlje. No istodobno nedostaje kontekst, jer Kongregacija utvrđuje mogućnost smanjenja količine glutena, kao i mogućnost pričešćivanja pod prilikama vina ili mošta. Stoga je članak netočan, zavaravajući i bez odgovarajućeg konteksta.
***
Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.